SAŽETAK: Mnogo različitih sustava pokrivanja deponija je izgrađeno u Njemačkoj. Osim nekoliko izuzetaka, geosintetici čini dio sustava za brtvljenje u svim slučajevima primjene. Ovaj prilog pokazuje primjerima različitih konstrukcija koje su realizirane u Njemačkoj.

1. UVOD

Sustav pokrivanja deponija spriječava ili smanjuje na najmanju moguću mjeru uticanje (ulivanje) površinske vode u osnovu (tijelo) nasipa i nekontrolirano istjecanje plinova iz deponije.

Propis «TA Siedlungsabfall» iz 1993. godine obvezujući za izgradnju i upotrebu deponija u Njemačkoj. On diktira tehnička rješenja, što više, on istovremeno izričito dopušta primjenu odgovarajućeg sustava za brtvljenje. Osim toga, on dopušta uspostavljanje privremenih rješenja za napuštena gradilišta deponija.

Mnogo različitih sustava za pokrivanje deponija je izgrađeno u Njemačkoj. Slijedeći tekst predstavlja zbirni opis različitih tipova konstrukcija koje su izgrađene u Njemačkoj. Izabrani primjeri su reprezentativni prikaz metoda konstruiranja koje se sada primjenjuju u Njemačkoj.

2. KOMPONENTE SUSTAVA ZA POKRIVANJE DEPONIJA

2.1. Geosintetički prekrivači sa glinom (GCL) 

Pošto se očekuje relativno veliko slijeganje tijela deponije potrebno je posvetiti posebnu pažnju mogućoj deformaciji kapaciteta sustava za brtvljenje.  Zahvaljujući svojoj sposobnosti da podnesu relativno velike deformacije, geosintetički prekrivači (GCL-i) (sa bentonitom) dopuštaju da se realiziraju nove konstrukcione metode bez smanjivanja dobrih osobina za brtvljenje (vidi članak Maubeuge & Ehrenberg iz 1996).

S obzirom na njihove pojedinačne osobine geosintetički prekrivači GCL-i mogu zamijeniti klasične glinene prekrivače (CCL) za brtvljenje. Medutim, oni nisu u stanju da obave i posebne funkcije geomembrane u strukturi kombiniranog sustava za brtvljenje. Ali, kada projekt dopušta alternativu za upotrebu glinenih slojeva za brtvljenje, tada se gotovo paralelno takmiči upotreba geosintetičkih prekrivača (GCL) sa geomembranama.

U skoro svim primjenama na kosim terenima koriste se iglama izbušeni geosintetički prekrivači (GCL-i), pošto je ovdje često potreban prijenos čvrstoće na smicanje zbog razloga navedenih u projektu i to odvojeno od ostalih faktora.

Heerten (1994) između ostalog, izvještava o do tada sakupljenim iskustvima u primjeni iglama izbušenih geosintetičkih prekrivača (GCL-a), koji se sastoje od dva sloja geotekstila između kojih je smješten sloj bentonita.

2.2. Geomembrane

Normalno, odobrena debljina geomembrana  koja se koristi za sustav brtvljenja deponija u Njemačkoj iznosi 2,5 mm. Do sada postoje samo svjedodžbe za odobrenje konstrukcije deponija i izdala ih je Bundesanstalt fur Materialforschung und-prufung (BAM Berlin) i one vrijede samo za geomembrane od polietilena velike gustoće HDPE (Muller & August 1996).

2.3. Geosintetički sustav za odvodnjavanje – drenažu (GDS) 

Posebno je teško instalirati mineralni sloj za odvodnjavanje na strmim kosinama. Na takvim mjestima se instaliraju geosintetički sustavi za odvodnjavanje u kojima su drenažni slojevi napravljeni od sintetičkih materijala.

Dugotrajne osobine geosintetičkog sustava za odvodnjavanje u kontaktu sa površinama u okolini, moraju biti uzete u obzir pri određivanju dimenzija tog sustava. Da bi se obezbijedilo pritjecanje vode u sloj za filtriranje u dužem periodu, potrebno je ispuniti zahtjeve za filtriranje u filterskim slojevima od mješovitog materijala u skladu sa odgovarajućim propisima; informacije o tome mogu se naći kod autora Saathoff (1996).

2.4. Geotekstilni slojevi za filtriranje, odvajanje i zaštitu 

Efikasnost filtriranja može se provjeriti i potvrditi, čak i u uvjetima deformacije sloja za filtriranje kod prekrivke deponije. Velika debljina zajedno sa velikom masom po jedinici zapremnine i veliko izduživanje, u svim slučajevima, imaju koristan učinak na mehanička svojstva filtera kod izduženog geotekstila. 

Zaštitni slojevi geotekstila štite geomembranu od nedopustivih deformacija koje uzrokuju sudari sloja za drenažu i/ili posteljice, jer oni mogu izazvati bušenje rupa, zareze i površinske deformacije. Takve napetosti se događaju:

• u kratkom periodu vremena (od instalacije drenažnog sloja do instalacije vegetativnog sloja)

• u dugom periodu vremena (to je rezultat permanentnog opterećenja)

2.5. Geomreže 

Rješenja, koja omogučavaju maksimalnu zapremninu deponije ili koja čine mogućom gradnju na slabo nosivoj zemlji, sve se više realiziraju. U mnogo slučajeva, čvrste ojačane geomreže omogućavaju realizaciju takvih rješenja.

Glavna funkcija ojačanih geomreža je prijenos sile zatezanja na dugotrajnu bazu. Sposobnost armiranog elementa da podnosi opterećenje čak i pri malim deformacijama je znatan dio funkcije ojačavanja.

Krutost se izražava kao čvrstoća na vlak (zatezanje) pri izduživanju od 2%.

Krutost geomreže, dugotrajno ponašanje pod konstantnim opterećenjem, krutost spoja za prijenos opterećenja u uzdužna rebra, izdržljivost na udare u periodu instalacije, kemijska i biološka otpornost su odlučujuće osobine pri izboru prikladne geomreže. U Njemačkoj se prikladnost za ojačanu svrhu dokumentira svjedodžbom koju izdaje Deutsches Institut fur Bauetechnik DIBt Berlin (Njemački građevinski institut).

3. DEPONIJE SA JEDNIM ELEMENTOM ZA BRTVLJENJE

3.1. Deponija Grabow 

Jedan primjer realizacije prekrivke deponije je kasnije ugrađena prekrivka nad kućnim otpadom na deponiji Grabow  u okrugu Luchow-Dannenberg. Kao skoro sve nasljeđene deponije i deponija Grabow je prvobitno izgrađena bez brtvljenja temelja (baze). Da bi se spriječilo daljnje tećenje škodljivih sastojaka u tlo, 1990. godine je dograđen pokrivač sa brtvljenjem od geosintetičkog sloja sa glinom (GCL). Izabrana je slijedeća struktura sustava za brtvljenje:

• sloj zemlje za vegetaciju od 50 cm,

• netkani geotekstil za filtriranje Secutex^®,

• sloj minerala za drenažu od 30 cm,

•  geosintetički prekrivač Bentofix^®,

• sloj za odvodnju plinova i sloj za nivelaciju, ukupne debljine 30 cm,

• otpad.

Tijekom siječnja 1990. godine odabrana je građevinska  tvrtka  koja je instalirala kompletan sustav za brtvljenje na 30.000 m².

Pošto je ovo bila jedana od prvih prekrivki sa brtvljenjem u kojem su primjenjeni iglama izbušeni geosintetički prekrivači sa glinom (GCL-i) kao elementi za brtvljenje, nakon približno 3,5 godine, iskorištena je prigoda  -sa dozvolom i podrškom vlasnika- da se provjeri efikasnost sustava za brtvljenje uz otkopavanje.

Institut fur Grundbau, Bodenmechanik und Energiewasserbau Sveučilišta u Hannoveru izvršio je razna provjeravanja sa uzimanjem uzoraka sa geosintetičkih (GCL)vprekrivača. Sadržaj vode u sloju bentonita određen je sa približno 170%. Sa ovom količinom vode geosintetički prekrivači su razmatrani kao i zaštita od plinova (propusnost plinova). Ispitivanja su otkrila da geosintetički prekrivači (GCL-i) imaju prosječni koeficijent permeabiliteta (propusnosti) 2,5 x 10^-10 m/s, dok uzeti uzorci bentonita imaju prosječni koeficijent permeabiliteta (propusnosti) 1,1 x 10^-10 m/s. Ti podaci pokazuju da su zadane osobine ( k < 5 x 10^-10 m/s) još uvijek u dobrom stanju i nakon nekoliko godina upotrebe.

Zadana vrijednost propustljivosti vode nije se promijenila usprkos činjenici da se prvobitna soda bentonita pretvorila u kalcij-bentonit (Saathoff & Heerten 1994). Ispitivanjima je dokazano da se efikasnost netkanog filterskog geotekstila također zadržala u potpunosti.

Sličan sustav za brtvljenje sa geosintetičkim prekrivačem (GCL-om) kao jedinim elementom je primjenjen na deponiji Nieder-Ofleiden. U stručnom izvještaju Građevinskog instituta u Berlinu DIBt Berlin, navedeno je odobrenje da se zamijeni prvobitno projektno rješenje – 50 cm debeo sloj minerala za brtvljenje – geosintetičkim prekrivačem (GCL-om). 

3.2.Deponija Breinermoor

U drugoj polovini 1995. godine okrug Leer je obavilo privremeno pokrivanje i brtvljenje deponije Breinermoor, koji je izgrađen 1974. godine. Ova vrsta brtvljenja (s jednim elementom) je odabrana zbog toga što se očekivalo slijeganje temelja. Planirano je da se realizira konačno riješenje sustava brtvljenja u drugoj fazi gradnje – uz mogućnost ugradnje privremenog sustava brtvljenja – čim se slijeganje tla zaustavi (prekine).

Sustav privremenog brtvljenja je prikazan na slici 2. sa ugrađenim geosintetičkim sustavom za odvodnju (geokompozit za vodu) Secudran^® i sa geosintetičkim prekrivačem (GCL) Bentofix^®. Ovaj GCL je odabran s obzirom na očekivano slijeganje tla, jer je homogen, i jer se sile smicanja prenose iglama izbušenim vlaknima spojenim sa nosivim geotekstilom, a osobine brtvljenja i pokrivanja ovim slojem omogućavaju održavanje dobrih efekata brtvljenja i pod očekivanim deformacija.

Značajan kriterij za izbor geosintetičkog sustava za odvodnjavanje (geokompozita za vodu), umjesto sloja šljunka za drenažu, bio je pritisak vremena pod kojim je tvrtka trebala obaviti posao. Naime <vlažna sezona>  (sezona kiša), se približavala, a brza i jednostavna instalacija Secudran^®-a obećavala je da će radovi na izgradnji biti završeni na vrijeme.

Da bi se povećala stabilnost tla na strmim kosinama deponije, odabran je geosintetički sustav za odvodnjavanje (drenažu) sa termičkom obradom i primjenom hrapave (grube) površine netkanog geotekstila.

3.3. Deponija Sandehausen

Deponija Sandehausen blizu Bremena je deponija koja nema umjetnog brtvljenja osnove (baze) i koja je smještena u ranijem nalazištu pijeska. Prva faza gradnje prekrivke deponije izvedena je 1994 god., a sastoji se od (slika 3):

• sloja zemlje za vegetaciju

• geosintetičkog sloja za odvodnjavanje (drenažu) Secudran^®

• geosintetičkog prekrivača Bentofix^® D 4000 (a na kosinama je geomembrana HDPE Naue Seal^®)

• sloj za drenažu plinova i izravnanje

• sloj od geotekstila za odvajanje Depotex^®

(vidi također Sasse & Saathoff 1996)

3.4. Deponija Altenberge 

Za vrijeme gradnje deponije Altenberge u 1995. godini bilo je moguće koristiti geosintetički glineni prekrivač (GCL) i to bez elemenata ojačavanja (slika 4) na strmim kosinama (V:H=1:2,7). Taj nasip obuhvaća:

• sloj zemlje za vegetaciju debeo 110 cm

• netkani geotekstil za filtriranje Secutex^®  (m_A = 400 g/m²),

• mineralni sloj za drenažu debeo 30 cm,

• geosintetički prekrivač (GCL) Bentofix^®,

• sloj za odvodnju plinova i izravnanje,

• otpad.

Realizirano rješenje je projektirano i specificirano pošto je prvobitno projektirana kompozicija slojeva imala geomembrane i netkani geotekstil za zaštitu, a oni su uzrokovali dodatne troškove (povećanje cijene) i nisu donosili dovoljnu stabilnost bez instaliranja geomreža.

3.5. Deponija Herzogenrath Strasse

Za dimenzioniranje geosintetičkog sustava za brtvljenje treba uzeti u obzir da se čvrstoća na smicanje (koja će se sigurno pojaviti na stranama i na nagnutom dnu) prenosi na donji sloj. Da bi se spriječilo povećanje kliznih površina unutar sustava za brtvljenje prema donjem sloju, treba obaviti prilagođavanje svih slojeva koji imaju utjecaja na koeficijente trenja i na relativno pomicanje svih mogućih površina na koje djeluju sile smicanja.

Stabilnost prekrivke na spomenutoj deponiji je ostvarena upotrebom orijentiranih geomreža. Brtvljenje na ovoj deponiji sa relativno velikom kosinom (26°) realizirano je 1991. godine. Na slici 5 prikazana je struktura ovog nasipa:

• sloj zemlje za vegetaciju debeo 30 cm,

• sloj za ojačanje orijentirane geomreže,

• geosintetički sustav za odvodnjavanje (drenažu)  Secudran^®,

• geomembrana Carbofol^® CHD,

• netkani sloj geotekstila za zaštitu Secutex^® (m_A = 1000 g/m²), i

• pohranjeni ostaci otpada.

Pohranjivanje oštro bridnog otpadnog materijala (ostaci od proizvodnje stakla) zahtijevalo je instaliranje posebno dimenzioniranog zaštitnog sloja od netkanog geotekstila koji je postavljen ispod geomembrane. Geosintetički sustav za odvodnjavanje (geokompozit za vodu) obavlja zaštitu iznad geomembrane.

3.6. Deponija Eckendorfer Strasse

Na slici 6 prikazana je kompletna struktura prekrivke deponije Eckendorfer Strasse:

• sloj zemlje za vegetaciju,

• sloj za ojačanje orijentirane geomreže,

• geosintetički sustav za odvodnjavanje (drenažu)  Secudran^®,

• HDPE geomembrana od polietilena velike gustoće,

• sloj od pijeska za izravnavanje,

• otpad.

Specifičnosti ove strukture su:

• vrlo mala visina sloja za pokrivanje i brtvljenje zbog lokalnih uvjeta,

• orijentirana geomreža je potrebna samo za prijenos opterećenja u fazi instaliranja,

• korištenje geosintetičkog sustava za odvodnjavanje (drenažu) Secudran^®, izrađenog od polietilena velike gustoće, za odvođenje plinova ispod zabrtvljenih površina.

3.7. Deponija Wietze za mulj (bušenje mulja)

U 1995. godini napravljen je brtveni sistem na odlagalištu Wietze kojim je pokrivena i zabrtvljena nataložena naslaga mulja. Pošto mulj ima mekanu konsistenciju (gustoću) onda je najprije trebalo napraviti posteljicu tj. sloj koji nosi opterećenje koristeći Combigrid (kompozitni materijal sastavljen od mehanički savijenog netkanog geoteksila Secutex^® i orijentiranih geomreža sa čvrstim spojevima).

Na slici 7. prikazana je kompletna struktura ove deponije:

• sloj zemlje za vegetaciju debeo 100 cm,

• geosintetički glineni prekrivač (GCL) - Bentofix^®,

• sloj od pijeska za izravnavanje debeo od 0 do 300 cm,

• netkani geotekstil za filtriranje Secutex^® sa tkanim i iglama izbušenim geotekstilom iznad njega,

• šiblje dužine 2,0 m, sloj je debeo 40 cm

• kombinirana mreža Combigrid^® SS 20-201 GRK 3,

•  nataložena naslaga mulja.

4. DEPONIJE SA KOMBINIRANIM ELEMENTIMA ZA BRTVLJENJE

4.1. Deponija Bamberg-Sudwest

U 1972. godini ranije izgrađeno odlagalište za otpad iz domaćinstava i industrije u jugozapadnom dijelu Baumberga, zatvoren je bez daljnjih mjera sigurnosti. Opsežna istraživanja su pokazala da su okolina i stanarska naselja znatno ugrožena zagađenjem. Stambena zona je smještena uz rub deponije, a parkovi (vrtovi) su bili praktički na tijelu odlagališta.

Koncept rehabilitacije (vraćanja u prethodno – ispravno stanje) uključivao je mjere za zaštitu podzemnih voda i okoliša od širenja zagađenja.

Geosintetički sustav za brtvljenje je trebao ispuniti sve zahtjeve zaštite okoliša i da bude što je moguće tanji. Takav sustav je projektiran i izgrađen (Appel & Ruckert 1995).

Prvo je u deponiju instaliran sustav za prikupljanje plinova iz otpada. Dodatno su instalirane cijevi za prikupljanje plinova neposredno ispred kuća, da bi se spriječilo nekontrolirano širenje plinova. Dakle, izravnavajući sloj, a ujedno i sloj za prikupljanje plinova instaliran je preko otpada.

Geosintetički glineni prekrivač (GCL) - Bentofix^® instaliran je na pripremljenu posteljicu (podlogu). Geomembrana, debljine 2,5 mm, Naue Seal^®  P 25 G/G (debele 2,5 mm, sa odobrenjem BAM) instalirane su na platou, a geomembrane Naue Seal^®  P 25 R/R (sa odobrenjem BAM) koje imaju obje strane hrapave odabrane su za instaliranje na kosinama.

Ovo rješenje obuhvaća dva elementa za brtvljenje i prvi put je primjenjeno u Bavarskoj kao alternativa kombiniranog brtvljenja (slika 8).

Za prikupljanje i odvođenje površinskih voda postavljen je iznad kombiniranih sustava za brtvljenje, geosintetički  sustav za odvodnjavanje (drenažu) - Secudran^®. Da bi se ispunili zahtjevi za dugotrajnu efikasnost filtriranja vode iz sloja zemlje za vegetaciju u ovom sustavu za odvodnjavanje (drenažu) ugrađen je mehanički savijen netkani geotekstil. Debljina i veličina otvora na ovom netkanom geotekstilu određeni su u zavisnosti od veličine i raspodjele šljunka u sloju zemlje za vegetaciju. Osim funkcije filtriranja, sustav za odvodnjavanje (drenažu) sakuplja površinske vode u kolektorski sloj i štiti geomembranu sa njenim netkanim geotekstilom koji leži ispod nje.

4.2. Deponija Neu Wulmstorf

Deponija  Neu Wulmstorf se desetljećima koristio kao odlagalište nerazvrstanog otpada iz domaćinstava. To odlagalište ima površinu oko 320.000 m² i zatvoreno je 1986. godine. Samo u jednom dijelu površine deponije, bio je minaralni sloj za brtvljenje baze deponije.

Izgradnja sustava za pokrivanje (prekrivke) i brtvljenje započela je 1995. godine radi spriječavanja daljnjeg curenja kontaminiranih tekućina u posteljicu (donje slojeve tla). Originalni projekt je predvidio ugradnju mineralnog sloja za brtvljenje i odvodnjavanje, ali je zbog tehničkih i ekonomskih razloga investitor odlučio da se ugradi slijedeći sustav (slika 9):

• sloj zemlje za vegetaciju - 100 cm,

• geosintetički sustav za odvodnjavanje Secudran^®,

• HDPE geomembrana,

• geosintetički glineni sloj Bentofix^®-a,

• sloj za odvođenje plinova i za izravnavanje,

• sloj za odvajanje od netkanog geotekstila Depotex^®  (u dijelu ove površine), i

• otpad

5. REHABILITACIJA POVIJESNIH DEPONIJA

5.1 .Rehabilitacija povijesne deponije u industrijskoj zoni Wardamm

Povijesna deponija u industrijskoj zoni Wardamm u Bremenu obnovljena je 1995. godine ugradnjom mineralnog sloja za pokrivanje i brtvljenje, i ojačan je ugradnjom geomreža ukupne površine 74 000 m². Na mjestima gdje se očekivalo slijeganje tla zbog nehomogenosti posteljice ugrađeni su mostovi od geomreža. Na taj način smanjene su mogućnosti napuknuća ugrađenih mineralnih slojeva za brtvljene na čitavoj dužini nasipa.

Slika 11 pokazuje strukturu nasipa :

• sloj zemlje za vegetaciju, debeo od 70 do 230 cm,

• sloj minerala za brtvljenje debeo 30 cm,

• sloj za ojačavanje orijentiranom geomrežom,

• sloj pijeska za izravnavanje, i

• zatečeni sloj otpada

5.2. Industrijski park Gladbeck-Brauck

U njemačkoj pokrajini Ruhr, dugotrajan rad postrojenja za preradu metala, koksara i rudnici  uzrok su velikom zagađenju tla, koje se ne može koristiti bez dekontaminacije. Uz navedeno u spomenutom području ima nestabilnih tvorničkih dimnjaka, građevinskih objekata od slabog materijala ili zagađenih dijelova, zagađivača različitog porijekla, nepoznatih temelja, podrumskih prostorija, šupljina, cjevovoda, kanala i nehomogenog građevinskog zemljišta sa malim kapacitetom nosivosti tla (kapacitet opterećenja).

Mjere protiv podzemnih tokova vode i mjere protiv ulaska površinskih voda su neizbježne za dugotrajnu rehabilitaciju tog prostora. Stabilna podloga (posteljica) je potrebna za omogućavanje izgradnje novih industrijskih objekata i za smanjivanje izduživanja materijala u sustavu za brtvljenje.

Da bi se postigao cilj – bez daljnjeg pomicanja slojeva tla u podlozi (posteljici) – reguliranja uvjeta za temeljenje objekata; kompanija Deutsche Montan Tehnologie (DMT) iz Essena, razvila je «sendvič» sustav ojačan geosintetikom koji je nazvan DMT-GEO sigurnosni sustav (slika 11) koji obuhvaća:

• temeljenje ili nasipanje

• gornji nosivi sloj ojačan geomrežom,

• armirani sloj sa orijentiranom geomrežom,

• geosintetički sustav za odvodnjavanje (drenažu) Secudran^®,

• HDPE geomembrana,

• netkani geotekstil za zaštitu Secutex^® (m_A = 1200 g/m²) na nekim dijelovima nasipa,

• donji nosivi sloj ojačan geomrežom u kojeg je ugrađen sustav za sakupljanje plinova,

• sloj za izravnavanje, i

• prethodna podloga (posteljica).

Nakon što je tvrtka Landesbaubehorde Nordrhein-Westfalen obavila sva potrebna ispitivanje terena, navedeni sustav je odobren za ovaj pojedinačni slučaj i u 1993. godini je uspješno instaliran u bivšem rudniku Graff Moltke u mjestu Gladbeck-Brauck (izvještaji Genske & Thamm 1996). U međuvremenu je ovaj prostor prekriven zgradama sa najviše dva kata koje sada čine novu industrijsku zonu.

6. ZAKLJUČCI 

Prethodna praksa u Njemačkoj jasno ukazuje da rješenje koje je propisano (TA-Siedlungsabfall iz 1993. godine) posebno za sustave za brtvljenje i pokrivanje nije često korišteno. U mnogim slučajevima su korišteni slijedeći dijelovi sustava:

• mjere protiv erozije: pomoću geotekstila,

• geotekstilni filteri umjesto slojeva vegetacije,

• geomreže za prenošenje sila zatezanja,

• geosintetički sustavi za odvodnjavanje površinskih voda,

• geosintetički glineni prekrivači (GCL-i) kao slojevi za brtvljenje,

• slojevi zaštite iznad geomembrana,

• geomembrane kao slojevi za brtvljenje,

• slojevi zaštite ispod geomembrana,

• kombinacija geomembrana i geosintetičkih prekrivača sa glinom kao sustav za brtvljenje,

• geomreže za smanjivanje napuknuća u slojevima minerala za brtvljenje,

• geosintetički sustavi za odvodnjavanje i za drenažu plinova,

• geotekstilni filteri ispod slojeva minerala za brtvljenje, i

• slojevi geotekstila za odvajanje sloja za drenažu plinova od sloja sa otpadom.

Ukupno gledano, može se reći da njemačka praksa pokazuje različite trendove od kojih je većina već postala standardna metoda gradnje u SAD:

• pošto se očekuju slijeganja tla u prekrivkama deponija, odlučujući faktor za izbor sustava za brtvljenje jest njegovo ponašanje, kada nastupi deformiranje. Mineralni slojevi za brtvljenje i drenažu se sve više zamjenjuju geosinteticima.

• sve češće se ostvaruju projekti u kojima se koristi samo geosintetici.

• sustavi za pokrivanje i brtvljenje deponija koji sadrže kombinaciju: geomembrane i geosintetičkog glinenog prekrivača (GCL) imaju veći koeficijent iskoristivosti, pa se zbog toga sve više planira njihova upotreba (Muller & August 1996).

Iz toga proizlazi, da se struktura deponije Neu Wulmstorf (usporedi dio 4.2) može razmatrati kao da je nastala u sadašnjim uvjetima.

Na slici 12 je prikazana moguća standardna metoda budućih sustava pokrivanja i brtvljenja deponija na kosinama, koja je nazvana Landfill Class II u Njemačkoj (deponija za otpad iz domaćinstava, koja će u budućnosti biti deponija za ostatke).

> Primjeri upotrebe geosintetika za prekrivanje deponija

1.Struktura deponije Grabow

2.Struktura deponije Breinermoor

3.Struktura deponije Sandhausen

4.Struktura deponije Altenberge

5.Struktura deponije Herzogenrath Strasse

6.Struktura deponije Eckendorfer Strasse

 7.Struktura deponije Wietze za mulj (bušenje mulja)

8. Deponija Bamberg-Sudwest

9. Deponija Neu Wulmstorf

10. Struktura rehabilitirane povijesne deponije u industrijskoj zoni Wardamm

12. Mogući standard budućih sustava za pokrivanje i brtvljenje deponija, kao i kosina deponije